Predgovor za seriju "Glave" - Marina Baričević

Robert Baća - Apstraktna skulptura, serija "Glave"

Jedno je nedvojbeno — umjetnost nikada ne nastaje iz prazne duše i netalentirane glave. Jednako tako ona nije nikada izvan svoga vremena i prostora. S tim temeljnim pokrićem Robert Baća nastavlja na vlastitom oblikovnom tragu izučeni zanat kiparstva. Teme su najnovijeg ciklusa modelirane glave—kacige, ratničke kalote, animalne lubanje... i niz malih oblika za dlan s naznakom lica. lkonografska pozadina skulptura čini ih zanimljivim, tjera na razmišljanja: Baća zajedno isprepliće jedno staro iskustvo i suvremeno stanje. U inscenaciji rata, koji se kao apsurd nadvio nad kiparevom domovinom, on svoje nesnalaženje fiksira u temi besmisla ratovanja.

Kaciga je simbol neranjivosti i moći, oličenje vjere i jakosti. Zlatni šljem iz Ura, koji se čuva u Bagdadskom muzeju, antologijski je primjer sumerske umjetnosti. Od mita do stvamosti, od znaka kulture do ratnog kulturocida asocijativni je luk koji obilježava tu skulpturu. Duboko uronjena u svoje vrijeme ona se njemu suprotstavlja. Podvojenošću iskaza, glava i kaciga, ali i lubanja, ta kiparska forma naglašava opće u pojedinačnom i obrnuto... Svojom cjelokupnom kompozicijom ona je u potpunosti kiparski oblikovana s dodatnim elementima, koji su zajedno sklad, u prostornom odnosu. I upravo radi takvog smišljenoga građenja skulpture čiji je statični dio temeljni oblik, a njegova sastavnica niz mobilnih i montažnih elemenata, svi smo pozvani na sukreaciju i surazmišljanje.

Protivno zakonima reda u muzejima Baća krči konvencije tražeći od posjetitelja da "promijene" sliku postavljene skulpture. Poziva ih u igru koja može biti ponekad i vrlo poticajna... Decentno perforirani temeljni kiparski oblik, da se postigne dinamika tkiva, u svojim udubinama geometrijskog ishodišta krije ležišta za posebno izmodelirane umetke. Tako glava—šljem simbol života, vjere i moći tek neznatnom intervencijom promatrača, postaje lubanja—simbol smrti. Premještanjem, oduzimanjem ili umetanjem različitih elemenata. Živa bića kao ljudski i životinjski mikrokozam nestaju u vrtlogu životnog makrokozma. Kao žrtve gluposti, rata, političke igre... l tako kroz duga stoljeća kulturnih civilizacija. Što se tiče iščitavanja tih djela, možda smo svi i suviše upleteni u njihov sadržaj.

Ovi kipovi sadrže u svojim oblicima i osjećaj vlastite egzistencije svakoga od nas.  Sadržajno—tematski sklop Robertovih skulptura sukladan je oblikovno—izražajnom. Te kiparske tvorevine ističu jezgrovitost oblika i zgusnutost ekspresije u kojem zajedništvu kip, i bez jedne suvišne geste, obrazlaže svoju misao. Materijal iz kojega je nastao najnoviji tematski ciklus skulptura Roberta Baće je glina. To je ona treća, ne slučajna, uvjetovanost. Simbolička razmišljanja zrcale se u mjerilu iskona... Iz zemlje je Početak, u njoj je Kraj, ona je vaga starosti svijeta. Odabirući zem|ju—keramiku Baća se opredijelio za moguću, pristajalu temi, likovnu disciplinu unutar vokacije kipara i keramičara. Razmišljajući u potpunosti kiparski umjetnik je metierski postigao savršenu obradu, kako u blago zaobljenim površinama Iubanje, kacige i glave tako i u oštro rezanim detaljima.

Posebnost je keramička obrada kiparske površine: glazura i patina. Mjestimice u službi teme, pa zatim u izričaju odabrane forme i prilagodbi memorije... ona je asocijacija na metal, ali i zlato sumerske kacige, na običnost i svečanost... Najnovijim ciklusom keramoskulptura Baća se predstavio kao angažirani suvremeni umjetnik, kipar koji ne radi u gluhom prostoru izvan vremena. Zato su i ta djela prožeta složenošću uzajamne sudbine osobnih i društvenih tokova. Zato u svim tim skulpturama, nezavisno od njihovih narativnih i asocijativnih, do korativnih i ekspresivnih elemenata ili karakternih oznaka postoji i neka svečana ozbiljnost... neki odraz apstraktnog spirituaiizma

Marina Baričević -  Članica lnternacionalne akademije za keramiku u Ženevi

1 comment

  • Odlično! Serija umjetničkih skulptura za svaku pohvalu!

    Steve

Leave a comment

Please note, comments must be approved before they are published